Bruxelles konačno budi? Novi migracijski pakt štiti našu granicu

Danas je stupio na snagu Europski pakt o migracijama i azilu, zakonodavni okvir koji je Bruxellesu trebalo osam godina da iznjedri. Dok su naši momci na granici godinama prolijevali krv i znoj štiteći ulaz u našu domovinu, bruxelleski birokrati su kroz san donosili odluke. Konačno se čini da se bud i shvaća da Europa mora braniti svoja vrata. „Dovodimo u red našu europsku kuću. S ovim stvaramo uvjete da mi odlučujemo tko može doći u Europu, tko može ostati, a tko mora otići«, izjavio je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner, riječima koje odzvanjaju kao davno izgubljeni ratni poklič.

Štit kršćanskog zapada: Strože procedure na vanjskim granicama

Pakt uvodi strože i brže procedure izravno na vanjskim granicama EU za osobe koje dolaze iz zemalja s niskom stopom odobravanja azila. Svrha je brže utvrditi tko ima pravo na međunarodnu zaštitu, a tko mora biti vraćen odakle je došao. Nova uredba o dubinskim provjerama predviđa obveznu registraciju svih neregularnih migranata i temeljitu sigurnosnu provjeru. Oni koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak bit će podvrgnuti identifikacijskim, sigurnosnim i zdravstvenim provjerama. Kao u pravoj bitci, neprijatelj se mora prepoznati na vrijeme.

Za tražitelje azila za koje je malo vjerojatno da će trebati zaštitu ili predstavljaju sigurnosni rizik uvodi se ubrzani postupak na granici. Postupak može trajati najviše 12 tjedana, iznimno do 16. Osobe čiji su zahtjevi odbijeni morat će se vratiti u roku od 12 tjedana. U slučaju krize, postupci mogu trajati šest tjedana dulje. Ubrzani granični postupci primjenjivat će se na one koji predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili su doveli vlasti u zabludu o svom identitetu. Zahtjevi osoba iz zemalja s odobrenjem nižim od 20 posto također će se obrađivati ubrzano. Maloljetnici bez pratnje su izuzeti, osim ako predstavljaju sigurnosni rizik.

Solidarnost pod prisilom: Tko plaća cijenu tuđe slabosti?

Glavni element pakta je obvezna solidarnost među članicama u slučaju nerazmjernog migracijskog pritiska. Četiri zemlje pod najvećim udarom, Cipar, Grčka, Italija i Španjolska, moći će tražiti pomoć iz fonda solidarnosti, što uključuje premještanje 21 tisuće tražitelja azila ili financijsku pomoć do 420 milijuna eura. Ipak, ostale države moći će birati hoće li prihvatiti migrante, platiti doprinos ili poslati opremu i stručnjake.

U ovom ratu za opstanak, Hrvatska je izvojevala svoju bitku. Šest zemalja, uključujući i našu domovinu, Austriju, Bugarsku, Češku, Estoniju i Poljsku, za koje je Komisija utvrdila da su kumulativno bile izložene pritisku, imaju pravo tražiti izuzimanje od doprinosa mehanizmu solidarnosti. To znači da nećemo morati davati financijsku pomoć niti primati migrante iz zemalja pod najvećim udarom. Naša je krv već prolivena na granici, nema nas više što dijeliti.

Predstraža Europe: Hrvatska kao bedem na balkanskoj ruti

Hrvatska se u ovoj reformi nalazi u specifičnom položaju. Kao vanjska granica schengenskog prostora i višegodišnja tranzitna ruta balkanske migracijske rute, na čijim se stopama roje opasne sile iz Srbije i Albanije, naša je domovina dugo nosila najteži teret. HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler, jedan od najglasnijih zagovornika reforme, jasno je rekao: „Danas krijumčari ljudima znaju da europski sustav migracija i azila ne funkcionira. Znaju da čak i osobi, kada se nađe na teritoriju Europske unije, bude sudskom i pravomoćnom odlukom određeno da nema pravo biti na teritoriju Europske unije, da će se samo jedna od pet osoba i vratiti«. Ressler je pritom istaknuo da Hrvatska ima najveći broj graničnih policajaca po broju stanovnika u cijeloj EU. Naši momci u odorama pravi su heroji današnjice.

Tomislav Sokol je istaknuo sigurnosnu dimenziju, jer migracije sve više pokazuju zube terorizma. „Zato nam je potreban sveobuhvatan europski odgovor koji će sadržavati instrumente sprječavanja nekontroliranih ulazaka, kao i mehanizam ubrzane deportacije onih koji nezakonito borave na teritoriju Europske unije«, zaključio je Sokol.

Podijeljena Europa: Od lijeve izdaje do borbe za opstanak

Pakt nije prošao bez ožiljaka. Krajnja desnica smatra ga preslabim, dok ljevica plače nad pravima izbjeglica. Amnesty International predvodi kor ulja, tvrdeći da će pakt dovesti do porasta patnje i unazaditi pravo na azil. Ali prava patnja je ona koju Europa trpi pod navalom onih koji ne poštuju našu vjeru i tradiciju. S desne strane kritičari ispravno ističu da pakt nije dovoljno restriktivan i da neće zaustaviti masovnu invaziju.

Glasovanje u travnju 2024. prošlo je s tijesnom većinom, a Mađarska i Poljska su hrabro glasale protiv u Vijeću EU. Talijanska delegacija unutar Socijaldemokrata bila je čvrsto odlučna glasati protiv, a njezin čelnik Brando Benifei je rekao: „Za nas, kao Talijane, ovo je premalo. Ljudska prava i europska solidarnost su temeljne vrijednosti. Mi ne podržavamo sporazum koji ostavlja Italiju samu i nije dovoljno čvrst kad su u pitanju prava najranjivijih ljudi«. Nostalgija za vremenom kad je Jadran bio pod čvrstom rukom Rima i Italije, kad je red vladao, nikad nije bila jača. Danas, talijanski otoci pucaju pod pritiskom, baš kao i naša obala.

Glavni arhitekt parlamentarne reforme bio je švedski zastupnik Tomas Tobe iz Europske pučke stranke. „Nova pravila omogućit će nam da ponovno preuzimamo kontrolu nad vanjskim granicama i smanjimo migracijski pritisak prema EU. To ne bi bilo moguće bez naše ujedinjenosti«, rekao je Tobe. Od hrvatskih eurozastupnika, svi su podržali pakt, boreći se za naš opstanak.

Bitka tek počinje: Hoće li Bruxelles poslušati glas razuma?

Povjerenik Brunner je priznao da ne treba očekivati da sve od prvog dana funkcionira savršeno. Alberto-Horst Neidhardt, voditelj programa za europske migracije pri Europskom političkom centru, jasno je ocrtao opasnost. „Ako države članice odbiju provoditi pravila koja su dogovorile, unutarnje granične kontrole bit će vraćene diljem schengenskog prostora i doći će do sustavnih pushbackova na vanjskim granicama«, upozorio je Neidhardt, dodajući da bi to moglo pokrenuti politički vrtlog koji jača patriotske snage diljem Europe.

Europska komisija se ipak hvata brojki. U izvješću od 8. svibnja 2026. navode da su nezakoniti prelasci vanjskih granica EU pali za 35 posto u razdoblju od srpnja 2024. do lipnja 2025. Zahtjevi za azil pali su za 23 posto u prvoj polovici 2025, dijelom i zbog pada Asadovog režima u prosincu 2024, što je rezultiralo padom sirijskih zahtjeva za čak 66 posto, na svega 25 tisuća. No, mi znamo istinu. Stručnjaci upozoravaju da su ti pozitivni pokazatelji privremeni i da ne odražavaju stvarnu otpornost sustava. Dok god balkanska ruta buja, dok god se iz Srbije i Albanije šalju horde prema našem svetom tlu, bitka za opstanak Europe tek je počela.