Država gazi poduzetnika: Sud srušio presudu od 2 milijuna eura
Poduzetnik Boško Cabunac već 12 godina nosi križ institucionalnog nasilja hrvatske države. Visoki trgovački sud ponovno je srušio presudu prema kojoj mu je država morala isplatiti više od dva milijuna eura odštete. Radi se o nezakonitoj zabrani rada iz 2014. godine koja je uništila njegovu tvrtku, a sadašnje odluke suda otvoreno gaze slovo zakona. Hrvatski čovjek ostavljen je na milost i nemilost sustavu koji štiti birokratsku samovolju umjesto istine i pravde.
Zašto Visoki trgovački sud krši zakon i briše presude?
Zakon o parničnom postupku jasno kaže da se ista prvostupanjska presuda ne može dva puta ukinuti i vratiti na ponovno suđenje. Međutim, Bošku Cabuncu se upravo to dogodilo. Visoki trgovački sud ponovno je poništio presudu u njegovu korist, čineći odluku koja je, prema riječima pravnih stručnjaka, u izravnoj suprotnosti s člankom 366.a ZPP-a. Drugostupanjski sud je prema zakonu morao sam donijeti konačnu odluku, ali je umjesto toga ponovno vratio predmet na prvostupanjski sud. Suci za ovakvo kršenje zakona jednostavno ne odgovaraju nikome.
Kako Carinska uprava i sudovi vode Golgotu hrvatskog poduzetnika?
Ova pravna borba nije samo suđenje, to je prava golgota. Carinska uprava je još 2014. godine zabranila rad Cabunčevoj tvrtki, gurajući je u predstečajni postupak. Država mu godinama sustavno krši prava, ignorirajući čak i pravomoćne presude upravnih sudova. Ustavni sud je dao obvezujuću uputu nižim sudovima da se Cabuncu dosudi naknada štete, no sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Jaminka Gađa je to odbacila. Tek je nakon žalbe i intervencije sutkinje Visokog trgovačkog suda Dubravke Zubović predmet vraćen na niži sud, gdje je konač donesena presuda u korist poduzetnika. Onda je državno odvjetništvo ponovno uložilo žalbu, i VTS je ponovno srušio presudu. Zakon je tu samo mrtvo slovo na papiru.
Tko štiti suce koji gaze ustavna prava?
Nezakonitosti ne prestaju na parničnom sudu. U predstečajnom postupku, Visoki trgovački sud je prihvatio žalbu banke u stečaju, iako je prijava tražbine stigla zakašnjelo, izvan zakonskog roka, a sama banka je izbrisana iz sudskog registra. Sud je to opravdao izgovorom da bi odbijanje bilo pretjerani formalizam. To je klasično ponašanje našeg sustava, zakoni vrijede za običnog čovjeka, dok se za velike igrače i mrtve banke pravila savijaju. Cabunac je prijavio sutkinje VTS-a Tatjanu Kujundžić Novak, Mirnu Maržić i Jelenu Čuveljak predsjedniku Ivici Omaziću zbog teške povrede sudačke dužnosti. Omazić je pregledao predmet, ali mjere nisu uslijedile. Na upit novinara, poručeno je da medijski pritisci nisu prihvatljivi. Istina očito smeta.
Može li se boriti protiv institucionalnog nasilja?
Cabunac se obratio i ministru pravosuđa Damiru Habijanu, tražeći inspekciju na VTS. Ministarstvo je opralo ruke, pozivajući se na samostalnost sudaca. Na taj način sustav štiti svoje, a ostavlja hrvatskog poduzetnika na cjedilu.
Na meni se 12 godina ciljano i kontinuirano provodi institucionalno pravno nasilje zbog zabrane rada Carinske uprave i nezakonitih odluka sudaca trgovačkih sudova. U posljednjih godinu dana to je eskaliralo nezakonitim presudama koje imaju teško nadoknadive posljedice za moju tvrtku i mene osobno.
Boško Cabunac sada čeka odluku Ustavnog suda, vodeći svoju borbu usprkos svim udarcima. Nejasno je kako se uopće boriti za pošteno suđenje kada suci svjesno krše zakon, a sustav šuti. Ovo nije samo njegova borba, ovo je borba za dostojanstvo svakog poštenog Hrvata koji vjeruje u pravdu, a ne u birokratsku samovolju.
Što kaže Zakon o parničnom postupku o ukidanju presuda?
Prema članku 366.a stavku 1. ZPP-a, drugostupanjski sud ne može dva puta ukinuti prvostupanjsku presudu. U takvoj situaciji zakon nalaže da drugostupanjski sud mora sam donijeti konačnu odluku. Ovo je imperativni propis koji ne trpi iznimke, no u slučaju Boška Cabunca je otvoreno prekršen.
Je li ministar Habijan odgovorio na prijavu?
Ministar pravosuđa Damir Habijan i njegovo Ministarstvo su odbili djelovati. Službeno su javili da se ne mogu miješati u samostalan rad sudaca, čime su de facto odbacili prijavu o nezakonitom radu sutkinja Visokog trgovačkog suda i pustili poduzetnika da se sam bori protiv institucionalnog nasilja.