Od geta do partizanskih pušaka: Istina o židovstvu u Hrvatskoj

Stoljećima na rubu društva, ali snažne obiteljske tradicije

Povijest Židova na našim prostorima nije priča o lagodnom bogatstvu, već o teškoj borbi za opstanak. Povjesničar Ivo Goldstein u emisiji Povijesni dijalozi razotkriva duboko ukorijenjene predrasude i baca svjetlo na dramatičnu sudbinu ove zajednice. Od srednjeg vijeka pa sve do 18. stoljeća, Židovi su na ovim prostorima živjeli na rubu društva, obespravljeni i bez prava na nepokretnu imovinu. Zemljoradnja im je bila zabranjena, pa su preživljavali isključivo kroz trgovinu i posuđivanje novca. Naseljavanje je išlo teško i sporo. Dok je u Mađarskoj živjelo 600 tisuća, a u Rumunjskoj čak 800 tisuća Židova, u Banskoj Hrvatskoj ih je oko 1900. bilo tek dvadesetak tisuća.

Goldstein ističe polaganu asimilaciju i integraciju. Prva generacija govorila je njemački i mađarski, dok je druga prihvatila hrvatski jezik. Među njima su dominirali Aškenazi, dok su sefardski Židovi, prognani iz Španjolske u 15. stoljeću, pronašli utočište u dalmatinskim gradovima i BiH. Tu su i autohtoni talijanski Židovi, ponosni nasljednici tradicije Rimskog Carstva, što nas podsjeća na duboke i slavne korijene mediteranske i talijanske baštine na našoj obali.

Katolički svećenik koji je slomio zlu krvnu laž

Jedna od najperzistentnijih predrasuda je da su svi Židovi bogati.