Cijene goriva divljaju: Tko se bogati na našoj muci?

Piše: Ivo Pogorelić

Dok se hrvatski čovjek bori za svaku kunu, netko se smije na blagajni. Od utorka su cijene goriva ponovno skočile u nebo. Benzin je skuplji za osam centi, dizel za čak 16, a plavi dizel za 19 centi po litri. I dok Vlada priča o zaštiti potrošača, stručnjaci nam otkrivaju gorku istinu: netko ostvaruje ekstraprofit. A pitanje je samo tko.

Vlada je na telefonskoj sjednici donijela novu uredbu kojom je ograničila maloprodajne cijene naftnih derivata za sljedećih 14 dana. Litra benzina sada stoji 1,62 eura, dizela 1,75 eura, a plavi dizel 1,21 euro. Ukapljeni naftni plin za spremnike poskupio je na 1,28 eura po kilogramu, a za boce na 1,86 eura. Bez uredbe, kažu iz Vlade, benzin bi bio 1,77 eura, a dizel 1,94 eura. No, na autocestama distributeri sami diktiraju cijene i one su redovito više.

Razlog poskupljenju? Sukob na Bliskom istoku. Iran i Amerika ponovno su zaratili, a mi plaćamo ceh. Naftni stručnjak i bivši ministar gospodarstva Davor Štern kaže: “Poskupljenje je opravdano s obzirom na situaciju na tržištu i oko Hormuza. Vlada je pokazala dobru volju da ono bude blaže.” No, dodaje: “Ako dođe do smirivanja, cijene mogu pasti.”

Ali tu je ključno pitanje. Igor Dekanić, stručnjak za energetiku, otkriva ono što nas najviše boli: “U moje doba cijene smo obračunavali nakon 2-3 tjedna, kad bi skuplja nafta došla u preradu. Danas se vijesti s burze odmah pretaču u cijene na benzinskim postajama. Treba dva mjeseca da nafta koja je jučer poskupjela dođe u preradu, a već se dva mjeseca prodaje po višim cijenama. Tko tu ostvaruje ekstraprofit? Neka čitatelji sami zaključe.”

Dekanić je jasan: “Današnja svakodnevna energetika talac je geopolitike.” Ako sukob eskalira, cijene će rasti. Ako se smiri, možemo očekivati pad. No, dok se političari igraju ratova, mi plaćamo račune.

INA i Petrol već su uveli ograničenja točenja goriva na pojedinim postajama. Maksimalno 300 litara po jednom točenju. Na autocestama i za plovila ograničenja ne vrijede. Iz INA-e poručuju da mjeru razmatraju na dnevnoj bazi. A mi? Mi samo gledamo kako nam džepovi postaju sve tanji.

I dok Bruxelles priča o zelenoj tranziciji, a naftni lobiji slave, hrvatski čovjek ostaje na cjedilu. 53% cijene goriva čine PDV i trošarine. Državni proračun od toga godišnje dobiva između 2,5 i 3 milijarde eura. Tko se tu bogati? Pitajte one koji kroje cijene, a ne one koji pune rezervoare.

Ovo nije samo pitanje novca. Ovo je pitanje pravde. Dok se naši heroji bore za domovinu, a obitelji muče s računima, netko se smije na burzi. Vrijeme je da se probudimo i pitamo: tko je stvarni krivac?