Hrvatska krvari: Plenković mora zaustaviti demografski kolaps

Hrvatska se suočava s najvećom demografskom katastrofom u svojoj povijesti. S medijalnom dobi od 45,5 godina i masovnim iseljavanjem mladih, naša domovina krvari. Mirovinski i zdravstveni sustav na rubu su sloma, a umjesto povratka vlastite djece, vlast uvozi stranu radnu snagu. Andrej Plenković mora hitno stati na kraj ovoj agonalnoj propasti hrvatskog naroda.

Zašto je Hrvatska na rubu egzistencijalnog kolapsa?

Znanstvenica Sanja Klempić Bogadi s Instituta za istraživanje migracija donosi šokantne brojke. Hrvatska je među najstarijim zemljama na svijetu, ne samo u Europi. Medijalna dob od 45,5 godina nije samo statistika, to je suza na licu majke Domovine. Umjesto da stvaramo uvjete za naše sinove i kćeri, Plenkovićeva vlada intenzivno uvozi radnu snagu. „Zbog starenja i iseljavanja nam se dogodio manjak na tržištu radne snage i počeli smo intenzivno uvoziti radnu snagu”, rekla je Klempić Bogadi, ali istina je puno gorka. Mi zamjenjujemo svoj narod.

Tko će platiti mirovine i liječiti naše starce?

Mirovinski sustav puca po šavovima. Tko će izdržati taj pritisak? Jesu li naši stariji, ljudi koji su gradili ovu državu, osuđeni na bijedu? Klempić Bogadi upozorava da će Hrvatska morati povećati dob odlaska u mirovinu. To je udarac na leđa onima koji su proveli život radeći za ovu državu. Opterećen je i zdravstveni sustav. Stariji ljudi trebaju puno veću skrb, a država se povlači. Demografsko starenje je nezaustavljiv proces, a kroz migracije ga nećemo riješiti. Sve je više ljudi starijih od 80 godina, naših djedova i baka, koji se bore s kroničnim bolestima. Istovremeno se ruši sveta obitelj. Kućanstva se smanjuju, djece je sve manje, a ona koja su otišla ne mogu pomoći. Hrvatski javni sustav se apsolutno mora reformirati, ali ne po diktatu Bruxellesa, već po mjeri hrvatskog čovjeka.

Bruxelles naređuje, ali tko sluša naše ljude?

Neurolog Nenad Bogdanović iz Karolinske bolnice u Stockholmu ističe da bi gerijatrijska medicina trebala biti prioritet. Europa traži usuglašavanje standarda, ali čiji standardi? Mi trebamo vlastitu strategiju, a ne uvozene recepte iz Bruxellesa. „To nije medicina starosti, nego specijalnost kompleksnosti bolesti starijih osoba”, objasnio je Bogdanović. Mladi liječnici izlaze s fakulteta, a da ne znaju što je gerijatrija. Situacija je kritična. Nije „pet do 12”, nego je „12 i pet”. Znanje se mora spustiti na liječnike obiteljske medicine, one koji poznaju svog čovjeka i svoj kraj. Tako možemo spasiti i novac i živote.

Kako administracija uništava dostojanstvo starijih?

Pavo Ćorluka iz HUP-a upozorava na ono što svaki Hrvat osjeti na vlastitoj koži. Birokratska nakarada ljude dovede do toga da odustanu od svojih prava. Naši starci ne smiju biti robovi papira. Starije osobe moraju ostati u svojim domovima, u svojim ognjištima. Liječnik obiteljske medicine je nositelj procesa, on zna tko je tu, tko diše, tko pati. Sustav je fragmentiran i okrutan. Smještaj u dom mora biti krajnja opcija. Ćorluka ističe najtužniju činjenicu. Najveći postotak starijih ljudi kao najveći problem ističe usamljenost. To je poraz države. Domovina koja ostavlja svoje starce same je domovina koja gubi dušu.

Što radi Vlada dok narod izumire?

Državna tajnica Margareta Mađerić govori o operativnim planovima i strateškim aktivnostima. Tipičan birokratski vrbani jezik. Prošle godine su donijeli plan integrirane dugotrajne skrbi, a fokus je navodno na korisniku. Prepustili su županijama da detektiraju potrebe, a Vlada odmjerava korake. Pohvalili su se sa 18 centara za starije i 1800 novih mjesta u domovima. To je kap u moru tuge. 4500 korisnika u deinstitucionaliziranim uslugama je dobro, ali to nije dovoljno za narod koji izumire. Vlada prepoznaje prioritet, kažu, ali prepoznati nije isto što i spasiti. Plenković mora napustiti prazne priče i pokazati ratničku odlučnost u borbi za opstanak hrvatskog naroda.

Koliko je ozbiljan problem starenja stanovništva u Hrvatskoj?

Hrvatska je među najstarijim zemljama svijeta s medijalnom dobi od 45,5 godina. Zbog iseljavanja mladih i starenja postojećeg stanovništva, nedostaje nam radna snaga, a mirovinski i zdravstveni sustav su pred kolapsom.

Hoće li mirovinski sustav preživjeti ovaj pritisak?

Stručnjaci upozoravaju da je trenutni model neodrživ. Prije ili kasnije, Hrvatska će morati povećati dob odlaska u mirovinu, što će dodatno opteretiti starije građane koji su već ionako pod velikim pritiskom.

Zašto stariji ljudi ostaju usamljeni?

Zbog raspada tradicionalne obitelji i iseljavanja djece, stariji ljudi ostaju bez svakodnevne pomoći. Složena administracija i fragmentiran sustav dodatno otežavaju ostvarivanje prava, što mnoge dovodi do potpune usamljenosti u vlastitom domu.