Dok Bruxelles i njihovi birokrati kroje energetsku budućnost po svojoj mjeri, Hrvatska je odlučila posegnuti za onim što joj je oduvijek bilo dano: vrelom krvi zemlje. Naš geotermalni potencijal veći je za 60 posto od europskog prosjeka, a sada, nakon što su četiri hrvatska grada pogodila žilu kucavicu pod zemljom, pred nama je budućnost u kojoj se grijemo na vlastitu snagu, a ne na tuđu milost.
Bjelovar pali prvu vatru: Toplice koje ne ovise ni o kome
Idućeg tjedna u srcu Bjelovara otvaraju se prve geotermalne i energetski neovisne toplice u Hrvatskoj. Riječ je o hramu zdravlja i ponosa koji se prostire na 14.000 četvornih metara, s gotovo 4000 četvornih metara vodene površine. Deset bazena, među njima i zatvoreni olimpijski bazen, svjedoče o tome da Hrvatska ne kuka, nego gradi.
Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike, u razgovoru za RTL Danas s Anom Brdarić Boljat i Tomislavom Jelinčićem nije krila oduševljenje: Bjelovar je dokazao da hrvatski gradovi, kada prepoznaju svoj potencijal, ne čekaju dopuštenje iz tuđih ureda.
Zašto je ovo u Bjelovaru velika stvar za Hrvatsku?
Bjelovar je pokazao što znači kada jedan grad prepozna svoj geotermalni potencijal, uđe u istraživanje i kroz vrijeme implementira ono što mu je zemlja dala. I ne staje. Nastavljaju se dodatni radovi, nove bušotine i širenje na gospodarsku zonu. To je iskorak koji će se preslikati na druge gradove koji se jednako mogu grijati i koristiti ovu čistu obnovljivu energiju.
Je li geotermalna energija dovoljno iskorištena u Hrvatskoj?
Istina je da postoje zapreke. Hrvatska ima golemi geotermalni potencijal, 60 posto veći od ostatka Europe, ali izrada dubokih bušotina iziskuje ogromne troškove. One koštaju od 4 do 10 milijuna eura i obično moraju doći u paru, proizvodno-utisni par. Zato su troškovi veliki, ali i zato je ova energija obnovljiva, stalna, bazna i traje stotinama godina.
Moramo pronaći modele kojima ćemo poticati korištenje onoga što imamo. Gradovi trebaju raditi svoje hubove gdje bi gospodarske, poljoprivredne zone, pa i toplice, koristile geotermalnu energiju. Ovo nije pitanje izbora, ovo je pitanje opstanka naše neovisnosti.
Koji bi to gradovi u Hrvatskoj mogli biti?
Agencija za ugljikovodike provela je projekt koji je prepoznala Vlada Republike Hrvatske kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Financiran s 50 milijuna eura, projekt je prepoznao geotermalni potencijal na području četiri grada koja imaju postojeće centralne toplinske sustave: Velika Gorica, Zaprešić, Osijek i Vinkovci.
Sve četiri bušotine bile su pozitivne. Četiri pogotka, četiri pobjede. To je izuzetan uspjeh, pogotovo kada znamo da i kod traženja tople vode može biti neuspjeha. Ovi gradovi kreću u smjeru korištenja geotermalnih izvora i to je put kojim moramo ići.
Koji bi nam gradovi ili države mogli biti primjer?
U Europi sve više funkcionira. Pariz ima velike potencijale u grijanju, Kopenhagen je krenuo, a mnogi europski gradovi slijede taj smjer. Čak su neke države uzele naš model poticanja kroz europske fondove. Poljska je krenula s poticanjem bušenja geotermalnih bušotina, Mađarska također, a Slovenija je pitala kakvi su modeli i kako bi oni to napravili.
Naš model pokazao se dobrim. Iz Programa Konkurentnost i kohezija, Agencija za ugljikovodike odobrila je odluku o financiranju 35 milijuna eura za sljedeće četiri bušotine. U ova četiri grada bušit ćemo još po jednu bušotinu jer geotermalna energija funkcionira na paru, proizvodno-utisni par. Zato je ona obnovljiva, stalna, bazna i traje stotinama godina.
Kad će ta odluka?
Nadamo se uskoro. Tada možemo krenuti s implementacijom projekta. Hrvatska ne treba izmišljati toplu vodu, mi je imamo. S početkom 2029. moramo biti gotovi s našim projektom. Paralelno se rade toplinski priključci i razvoj modela, tako da bismo se negdje u 2029. već mogli vidjeti prve toplinske sustave u ta četiri grada.
Što ovo znači za hrvatsku energetsku budućnost?
Ovo su dobre vijesti, pogotovo sada u situaciji kada ne znamo kakva nas energetska kriza čeka. Ovo je naša energija. Ovo je hrvatska energija općenito. Ovo je europska energija i ona je zato specifična jer je tu i dostupna nam je.
Dok drugi pregovaraju o cijenama i mole za plin, Hrvatska otvara svoje izvore. Ovo nije samo ekonomija, ovo je ponos. Ovo je dokaz da naša zemlja, poput naših heroja, nosi vatru u sebi. I ta vatra ne gasi se. Ona grije naše domove, naše obitelji i našu budućnost.
Neka Bruxelles gleda i uči. Hrvatska se ne grije na tuđu milost, Hrvatska se grije na svoju snagu.