Dvoje ljudi u četrdesetima, oboje s istom plaćom na računu, puno radno vrijeme, na prvi pogled ista životna priča. Desetljeće ili dva kasnije, jedan odlazi u mirovinu s osjetno većim primanjima od drugoga. Nije riječ o sreći ni o politici. Riječ je o odlukama koje su donosili cijeli život, često i ne znajući da ih donose.
Prof. dr. sc. Dajana Barbić i dr. sc. Marija Novinc s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razotkrile su mehanizme koji stoje iza te nepravde. A poruka je jasna: tko ne pazi, ostat će kratkih rukava.
Zašto ista plaća ne znači i istu mirovinu?
Jednaka plaća danas ne jamči jednaka primanja nakon završetka radnog vijeka. Mirovina je rezultat odluka koje smo donosili tijekom cijeloga radnog vijeka, ističe Barbić. Kod prvog stupa ključni su duljina staža i vrijednosni bodovi koji ovise o odnosu plaće pojedinca i prosječne plaće u Hrvatskoj. Kod drugog stupa presudne su ukupne uplate, vrijeme kapitalizacije, odabrana kategorija fonda i rezultati ulaganja.
Ista neto plaća, a različiti doprinosi: gdje je kvaka?
Većina ljudi gleda samo ono što sjedne na račun. No za buduću mirovinu važna je bruto plaća, odnosno osnovica na koju se obračunavaju doprinosi. Novinc upozorava na skrivenu zamku: dvije osobe mogu imati vrlo sličnu neto plaću, a različite bruto iznose. Osobni odbitak, porezne olakšice za djecu i uzdržavane članove te porezna stopa prema mjestu prebivališta mogu napraviti veliku razliku. Osoba s olakšicom za dvoje djece uz nižu bruto plaću može primati sličan neto iznos kao kolega bez obitelji. Ali njihova mirovinska prava grade se na različitim osnovicama.
Novinc to pokazuje konkretnim izračunom. Kod bruto plaće od 1.500 eura, za člana drugog stupa 5%, odnosno 75 eura mjesečno, uplaćuje se na osobni račun. Kod osnovice od 2.000 eura, riječ je o 100 eura mjesečno. To je 25 eura razlike mjesečno, odnosno 300 eura godišnje. Ako takva razlika traje 30 godina, govorimo o 9.000 eura više uplata samo po toj osnovi, i to prije učinka prinosa fonda.
Nekoliko mjeseci prekida može postati nekoliko godina manje staža
Jedan mjesec bez zaposlenja mladom čovjeku ne izgleda dramatično. Ali kada se takva razdoblja ponavljaju tijekom deset, dvadeset ili trideset godina, njihov se učinak zbraja. Osoba koja deset godina radi na određeno, ali svake godine između dva ugovora ima dva mjeseca bez zaposlenja, tijekom tog razdoblja može prikupiti ukupno 20 mjeseci manje staža. Jedan prekid od mjesec ili dva možda se ne čini značajnim, ali više takvih razdoblja tijekom karijere može se zbrojiti u godinu, dvije manje mirovinskog staža, objašnjava Novinc.
Barbić upozorava da tijekom mjeseci bez osiguranja nema novih uplata u drugi stup, no sredstva koja su do tada uplaćena ne miruju. Ipak, dulji prekidi znače manje ukupno uplaćenih sredstava. Dugotrajni prekidi posebno pogađaju ljude koji zbog skrbi o djeci ili drugim članovima obitelji privremeno izlaze s tržišta rada. Jedan prekid u tridesetima može utjecati na primanja i desetljećima poslije. Uz njih, izloženiji nižim prihodima u mirovini su i oni koji godinama rade za niske plaće, sezonski radnici te samozaposleni koji doprinose plaćaju na niže osnovice.
Promjena posla ne odnosi dio mirovine, ali zato niska prijavljena plaća jest
Promjena poslodavca danas je uobičajen dio karijere. Neki se ipak pitaju može li često mijenjanje posla ostaviti negativne posljedice. Odgovor stručnjakinja je jasan: ne može. Staž se ne poništava, sredstva iz drugog stupa ostaju na osobnom računu, a promjenom poslodavca osoba ne mijenja automatski ni svoj mirovinski fond. Sustav u pravilu ne pamti naziv poslodavca, nego godine osiguranja, plaće i uplaćene doprinose.
Ponekad je veći mirovinski rizik godinama ostati na niskoj prijavljenoj plaći nego promijeniti posao radi potencijalno veće plaće i boljih uvjeta, poručuje Barbić. Promjena posla koja donese veću plaću može čak povoljno utjecati na buduću mirovinu jer se doprinosi u godinama koje slijede uplaćuju na višu osnovicu.
Sto eura mjesečno tijekom 40 godina i tijekom 20 godina nije ista priča
Vrijeme je posebno važno kod drugog mirovinskog stupa. Za osiguranike u oba obvezna stupa ukupno se za mirovinsko osiguranje izdvaja 20 posto bruto plaće: 15 posto za prvi i pet posto za drugi stup.
Barbić učinak vremena pokazuje ilustrativnim primjerom. Kada bi se 100 eura mjesečno ulagalo 40 godina uz prosječni godišnji prinos od 3 posto, na kraju bi se akumuliralo približno 92.600 eura. Uz isto izdvajanje tijekom samo 20 godina iznos bi bio oko 32.800 eura. To je najbolji prikaz učinka vremena i složenog ukamaćivanja.
Upravo zato odluke donesene u dvadesetima i tridesetima mogu imati velik učinak desetljećima poslije. Važan je i izbor kategorije obveznog mirovinskog fonda jer kategorije A, B i C imaju različite strategije ulaganja i različite razine rizika. Kategorija A je najrizičnija i ima najveću izloženost tržišnim oscilacijama, ali i donosi najveću mogućnost ostvarenja visokih prinosa. Zbog duljeg horizonta u pravilu je namijenjena mlađim osiguranicima, dok su B i C konzervativnije opcije uz niži rizik i manje potencijalne prinose.
Honorari i samozaposlenost također ulaze u mirovinsku računicu
Današnje karijere sve su rjeđe potpuno linearne. Netko nekoliko godina radi kod poslodavca, zatim otvori vlastiti obrt, uz redovni posao povremeno radi honorarno ili kombinira više izvora prihoda. U takvim situacijama treba pratiti postoji li obveza mirovinskog osiguranja, na koju se osnovicu doprinosi obračunavaju i je li razdoblje rada uredno evidentirano.
Ako osoba uz plaću ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni mirovinski doprinosi, ti se prihodi uzimaju u obzir kod njezinih budućih mirovinskih prava. Kod obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti posebno je važno pratiti osnovicu jer visok poslovni prihod ne mora automatski značiti jednako visoku osnovicu za doprinose.
Još jedan detalj lako prolazi ispod radara: dio primanja zaposlenika može se isplaćivati kroz zakonom dopuštene neoporezive primitke. Oni povećavaju raspoloživi prihod danas, ali primici koji ne podliježu obvezi doprinosa ne povećavaju osnovicu na kojoj se grade mirovinska prava. Zato dodatnih 100 eura bruto plaće i 100 eura primitka koji ne ulazi u osnovicu za doprinose imaju različit dugoročni učinak.
Podatke o vlastitoj mirovini možemo pratiti već danas
Velik dio svoje buduće mirovine ne možemo unaprijed izračunati do posljednjeg eura. Zakonski uvjeti, formule za izračun, stope doprinosa i pravila usklađivanja tijekom nekoliko desetljeća mogu se mijenjati. Ipak, dio podataka možemo redovito pratiti. Novinc preporučuje povremeno provjeriti jesu li evidentirana sva razdoblja zaposlenja, odgovaraju li datumi prijave i odjave stvarnim datumima rada te jesu li točno evidentirani plaća i osnovica.
HZMO putem elektroničkih usluga omogućuje pregled podataka o stažu, plaći i osnovici. Članovi drugog mirovinskog stupa putem usluge Moj račun - REGOS u sustavu e-Građani mogu provjeriti stanje i promet na osobnom računu. Posebno je korisno napraviti provjeru nakon promjene poslodavca ili oblika rada. Eventualnu pogrešku mnogo je jednostavnije uočiti i provjeriti nekoliko mjeseci poslije nego nakon dvadeset ili trideset godina.
Barbić osobama u tridesetima i četrdesetima preporučuje i korištenje portala Moja mirovina za personalizirane izračune i usporedbu različitih scenarija. Uz obvezni sustav, savjetuje razmotriti i dobrovoljnu mirovinsku štednju te druge dugoročne i diversificirane oblike ulaganja, kao i stvaranje pričuve za nepredviđene okolnosti.
Dvoje ljudi koji danas primaju jednaku plaću iza sebe mogu imati sasvim različite radne i financijske biografije, a te se razlike najjasnije vide tek pri odlasku u mirovinu. Zato je korisno o budućim primanjima početi razmišljati mnogo ranije. Kako zaključuje Barbić, upravo je vrijeme jedan od najvrjednijih resursa koji osoba u tridesetima ili četrdesetima ima za izgradnju veće financijske sigurnosti.
Često postavljana pitanja o mirovini
Utječe li promjena poslodavca na moju mirovinu?
Ne. Promjena poslodavca sama po sebi nije rizik za mirovinu. Staž se ne poništava, sredstva iz drugog stupa ostaju na osobnom računu, a sustav ne pamti naziv poslodavca, nego godine osiguranja, plaće i uplaćene doprinose.
Što je važnije za mirovinu, neto ili bruto plaća?
Za buduću mirovinu važna je bruto plaća, odnosno osnovica na koju se obračunavaju doprinosi. Dvije osobe mogu imati vrlo sličnu neto plaću, a različite bruto iznose zbog poreznih olakšica, što rezultira različitim mirovinskim pravima.
Kako prekidi u karijeri utječu na mirovinu?
Prekidi u karijeri smanjuju ukupan staž i ukupno uplaćena sredstva u drugi stup. Jedan mjesec bez zaposlenja ne izgleda dramatično, ali više takvih razdoblja tijekom karijere može se zbrojiti u godinu ili dvije manje mirovinskog staža.
Mogu li pratiti svoja mirovinska prava?
Da. HZMO putem elektroničkih usluga omogućuje pregled podataka o stažu, plaći i osnovici. Članovi drugog stupa putem usluge Moj račun - REGOS u sustavu e-Građani mogu provjeriti stanje na osobnom računu. Portal Moja mirovina nudi personalizirane izračune.