Hrvatska asocijacija logopeda poduzetnika (HALP) oštro je 23. listopada 2026. osudila osnivanje Hrvatske komore logopeda i izbor njezina vodstva, ocijenivši cijeli postupak netransparentnim i usmjerenim protiv privatnih logopeda. Udruga upozorava da bi, po njezinoj anketi, 40 posto privatnih praksi moglo prestati s radom, čime bi više od 7000 korisnika, najviše djece, ostalo bez terapije.
Riječ je o struci koja svakodnevno radi s našom najmanjom i najranjivijom djecom, s obiteljima koje se bore za svaku riječ svoga djeteta. I dok se iz Ministarstva zdravstva, prema navodima HALP-a, osnivanje Komore predstavlja kao uspjeh, problemi zbog kojih privatnim ordinacijama visi sekira nad glavom ostaju netaknuti, piše IndexHR.
Komora osnovana, vodstvo izabrano za tri dana
HALP tvrdi da je osnivanje Komore provedeno bez dijaloga sa širom strukom. Samo tri dana nakon donošenja odluke o osnivanju, Osnivački odbor izabrao je vodstvo na puni četverogodišnji mandat. Udruga smatra da je umjesto toga trebalo imenovati privremeno vodstvo i omogućiti logopedima da i sami sudjeluju u odlučivanju o svojoj struci.
Sporan je i sastav Osnivačkog odbora. Od 20 članova, samo ih je petero izabrano glasovanjem članstva Hrvatskog logopedskog društva (HLD), još petero imenovao je Upravni odbor HLD-a, a preostalih deset došlo je iz Ministarstva zdravstva.
Iz HALP-a upozoravaju da je tako izbor vodstva bio u rukama predstavnika tijela čije bi odluke Komora upravo trebala moći neovisno preispitivati. Članovima HLD-a, tvrde, nisu bili poznati ni identiteti deset predstavnika Ministarstva ni način njihova odabira. Tko ih je izabrao, po kojem kriteriju, to nitko nije objasnio struci u čije ime Komora navodno govori.
Upravni odbor HLD-a „direktno išao protiv struke“
Jedan od glavnih razloga bunta logopeda su minimalni tehnički uvjeti koje njihove prakse moraju zadovoljiti. HALP podsjeća da je članstvo HLD-a još u listopadu 2025. usuglasilo i Ministarstvu dostavilo prijedloge prema kojima bi terapijska prostorija trebala imati najmanje 10 četvornih metara, čekaonica najmanje šest, a prostori u kojima rade do tri logopeda jedan sanitarni čvor.
Ti prijedlozi nisu prihvaćeni. Posebno logopede zabrinjava što je Upravni odbor HLD-a podržao uvjete Ministarstva, iako odstupaju od prijedloga koje je prethodno usvojila Skupština samog društva.
„Upravni odbor time je direktno išao protiv struke i ugrozio korisnike logopedskih usluga“, poručili su iz HALP-a.
Šest članova Upravnog odbora HLD-a u vodstvu Komore
HALP problematizira i sastav novoizabranog vodstva Komore, u kojem se nalazi šest aktualnih članova Upravnog odbora HLD-a. Za predsjednicu izabrana je Karolina Lice, a za potpredsjednicu Kristina Majić. Među članovima vodstva su Katarina Pavičić Dokoza, Mario Dilberović, Ivana Kujundžić i Ivanka Karačić, uz bivšu članicu Upravnog odbora HLD-a Dariju Hercigonju Salamoni.
Budući da aktualno vodstvo HLD-a podržava uvjete Ministarstva kojima se HALP protivi, udruga otvoreno postavlja pitanje hoće li nova Komora uopće ravnopravno razmatrati različite stavove unutar struke ili će biti produžena ruka onih koji su uvjete nametnuli.
Zahtjev za opoziv Marija Dilberovića potpisalo 81 logoped
Posebno se ističe slučaj Marija Dilberovića, dosadašnjeg predsjednika Sekcije privatnih logopeda pri HLD-u, koji je također izabran u vodstvo Komore. Članovi Sekcije zatražili su 17. listopada sazivanje izvanredne skupštine na kojoj bi se raspravljalo o njegovu opozivu.
Kao razloge naveli su nedostatak transparentnosti prema članovima i činjenicu da tijekom prethodne godine nije sazvana nijedna skupština na kojoj bi se raspravljalo o stanju privatnih praksi. Zahtjev je potpisalo 81 logoped, što je, prema HALP-u, gotovo polovica članstva Sekcije.
Potpisnici su dobili obavijest da će se prije sazivanja sastanka provesti verifikacija potpisa. Ta provjera, tvrde iz HALP-a, još nije obavljena.
Više od 7000 korisnika moglo bi ostati bez terapije
Osnivanju Komore prethodio je sastanak HALP-a, Ministarstva zdravstva i Upravnog odbora HLD-a održan 20. listopada, no prema tvrdnjama udruge nije donio konkretne pomake. Ministarstvo je predložilo da HALP i HLD usuglase zajednički prijedlog, iako su stajališta o minimalnim uvjetima bila usuglašena još prije godinu dana.
Prema anketi koju je provela HALP, više od 85 posto privatnih logopedskih praksi ne zadovoljava propisane uvjete, a 40 posto moglo bi zbog toga prestati s radom. Udruga procjenjuje da bi u tom slučaju više od 7000 korisnika, većinom djece, izgubilo mjesto na kojem primaju terapiju.
Zamislite majku koja je godinama vozila dijete na terapiju, koja je vidjela kako njezin mališan prvi put izgovara majčino ime. I sad joj netko iz ureda, između dva potpisa, zatvara vrata ordinacije. To se ne događa u Bruxellesu, nego ovdje, u Hrvatskoj, i to djeci koja nemaju drugog glasa osim našeg.
Od ministrice Hrstić traže osobno uključivanje
HALP od Ministarstva zdravstva traži obrazloženo očitovanje, reviziju spornih tehničkih zahtjeva, pravedne rokove za prilagodbu i konkretan plan koji bi osigurao kontinuitet logopedske terapije. Od ministrice zdravstva Irene Hrstić očekuju da se osobno uključi u razgovore, jasno iznese stav Ministarstva i odredi rokove za rješenje.
Udruga je pokrenula i peticiju za očuvanje dostupne logopedske terapije, koju je dosad, prema njezinim navodima, potpisalo više od 16.000 ljudi. Uz to, 1500 roditelja potpisalo je pisma upućena predsjedniku Republike, premijeru i ministrici Hrstić, tražeći podršku kako bi djeci bio osiguran nastavak terapije.
Iz HALP-a poručuju da daljnja odgađanja samo produbljuju neizvjesnost među logopedima i obiteljima koje ovise o njihovim uslugama.
Često postavljana pitanja
Zašto logopedi prosvjeduju protiv Hrvatske komore logopeda?
HALP smatra da je Komora osnovana bez dijaloga sa strukom i da je njezino vodstvo izabrano tri dana nakon odluke o osnivanju, u postupku u kojem je pola Osnivačkog odbora imenovalo Ministarstvo zdravstva i Upravni odbor HLD-a.
Koliko logopedskih praksi prijeti zatvaranje?
Prema anketi HALP-a, više od 85 posto privatnih praksi ne zadovoljava propisane tehničke uvjete, a 40 posto moglo bi zbog toga prestati s radom.
Koliko korisnika može ostati bez terapije?
HALP procjenjuje da bi više od 7000 korisnika, uglavnom djece, moglo izgubiti mjesto na kojem primaju logopedsku terapiju.
Što HALP traži od Ministarstva zdravstva?
Udruga traži reviziju tehničkih zahtjeva, pravedne rokove za prilagodbu, plan kontinuiteta terapije i osobno uključivanje ministrice Irene Hrstić u razgovore.