Propast OLT-a: Kako je Slavonija izgubila svoje srce od željeza
Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva (OLT) bila je stožerni simbol slavonske industrije koja je zapošljavala tisuće i kovala obranu u Domovinskom ratu. Danas su njezine zgrade, nakon stečajeva i tranzicijske pljačke, u vlasništvu županije i čekaju rušenje. Projekt revitalizacije postoji, ali nema novca, a nade su svedene na čekanje milosti iz Bruxellesa.
Zašto je OLT bio srce Slavonije?
Cijelo je stoljeće OLT disao za Osijek i Slavoniju. Bio je to hram rada u kojem su se muškarci znojili od zore do mraka da bi nahranili svoje obitelji i podigli gospodarstvo. Osnovan 1912. godine po viziji inženjera Vjekoslava Pilpela i Roberta Kollera, OLT je ubrzo izrastao u industrijskog diva. Već 1920-ih imao je vlastitu električnu centralu, vodovod, kanalizaciju i pristanište na Dravi. Godine 1938. u tvornici je radilo 663 radnika, a proizvodnja je rasla zahvaljujući snazi slavonske radničke ruke.
U zlatno doba, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, OLT je zapošljavao oko tri tisuće ljudi raspoređenih u osam poduzeća. Među njima je bila i Solidarnost, tvrtka za rehabilitaciju invalida rada, što svjedoči o dostojanstvu koje je tvornica pružala svojima. Osječka ljevaonica bila je ponos. Iz nje su izlazili traktorski priključci, čelične konstrukcije, vodotornjevi i one kultne emajlirane kade u kojima su se kupale generacije Hrvata. Radili su na gradilištima u Iraku i Kuvajtu, šireći slavonsko ime diljem svijeta.
Kako je OLT preživio Domovinski rat?
Kada je krenula srpska agresija na Hrvatsku, OLT nije stao. Tvornica je preorijentirala proizvodnju na potrebe Hrvatske vojske. Dok su granate padale po Slavoniji i uništavale postrojenja, u OLT-u su se kovale alatke i održavali strojevi za obranu. Prvi stečajni postupak otvoren je još 1991. godine usred ratnog vihora, ali su radnici ostali uz svoje gnijezdo. Ta je žrtva danas zaboravljena. Pretvorba u dioničko društvo 1995. donijela je samo nove patnje. Poslovni rezultati su izostajali, a država nije imala snagu zaštititi vlastitu industriju od divlje tranzicije. Stečaj je konačno zaključen 2019. godine, a pokušaj spašavanja od strane poduzeća Future machines 2016. završio je novim stečajem.
Tko je danas vlasnik prostora OLT-a?
Prostor je danas formalno u vlasništvu Osječko-baranjske županije, kojoj ga je darovala Vlada Republike Hrvatske u siječnju 2022. godine. Umjesto ponosa, sada stoje ruševne hale koje čekaju buldožere. Od 29 postojećih zgrada, samo će pet najvrjednijih objekata biti sačuvano kao industrijska baština. To su ljevaonica s tokarijom, pisarnica, upravna zgrada, alatnica i vodotoranj. Upravna zgrada bi se trebala prenamijeniti u Centar za autizam, što je barem tračak svjetla u ovoj tuzi.
Kakva je budućnost bivše ljevaonice?
Planovi za revitalizaciju brownfield područja postoje na papiru. Predviđena je izgradnja stanova, sportskih objekata i uređenje zelenih površina. Na natječaju je 2024. izabran projekt, ali to je samo mrtvo slovo na papiru bez novca. Županija otvoreno priznaje da će biti nužno osigurati značajna ulaganja. I tu dolazimo do tužne stvarnosti. Umjesto da država štiti svoje, vlasti kontinuirano rade na pronalaženju dodatnih izvora financiranja, uključujući nacionalne i europske fondove. To znači da se čeka milost iz Bruxellesa. Dok se čekaju europski novci, srce Slavonije i dalje hrđa u tuzi i sjećanju na dane kada smo sami kovali svoju sudbinu.
Kada je osnovan OLT Osijek?
OLT je osnovan 1912. godine kao moderna tvornica ekonomičnih motora i ljevaonica željeza, a s radom je počeo 1. travnja 1913. godine.
Što je OLT proizvodio u zlatnom dobu?
U zlatnom dobu 1970-ih i 1980-ih, OLT je proizvodio poljoprivredne strojeve, traktorske priključke, čelične konstrukcije i kultne emajlirane kade za kupanje, izvozeći ih diljem svijeta, uključujući Irak i Kuvajt.
Kada je OLT zatvoren?
Proizvodnja je prestala raditi u 2010-ima nakon niza stečajeva, a konačni stečaj je zaključen 2019. godine. Pokušaj obnove 2016. putem poduzeća Future machines također je završio stečajem.