Dok Bruxelles i dalje kroji sudbinu našeg sela i poljoprivrede, švedski znanstvenici sa Sveučilišta Mälardalen razvili su poluprozirne, ružičaste solarne panele koji istodobno proizvode struju i propuštaju svjetlost biljkama. Tim koji je vodila Silvia Ma Lu testirao je prototip na brokuli, a rezultate objavio u časopisu Cell Reports Physical Science. Dok se mi hrvamo s nametima i birokracijom, oni već stvaraju tehnologiju koja bi mogla prehraniti svijet.
Kako ružičasti paneli rade i zašto su važni za budućnost poljoprivrede?
Koncept je genijalan u svojoj jednostavnosti: biljke su prirodni solarni paneli koji za fotosintezu koriste crveni i plavi dio spektra. Novi paneli propuštaju upravo te valne duljine do usjeva, dok ostatak svjetlosti koriste za proizvodnju električne energije. „Osnovni je koncept prilično jednostavan. Solarni paneli koriste dio sunčeve svjetlosti za stvaranje obnovljive energije, a istodobno dopuštaju da dio svjetlosti prođe do usjeva koji rastu ispod njih“, pojasnila je Ma Lu.
Test na brokuli: prinos isti, ali treba više strpljenja
Za testiranje je odabrana brokula jer pripada istoj vrsti kao kupus, cvjetača, kelj i prokulice. Istraživači su postavili tri parcele od 20 četvornih metara: jedna je bila kontrolna na izravnom suncu, a dvije su bile ispod ružičastih panela s 50-postotnom i 70-postotnom prozirnošću. Sve biljke na kraju su imale podjednak prinos, no onima ispod panela trebalo je 25 dana više da dostignu zrelost. To znači da su biljke koristile svjetlost 4,5 puta učinkovitije ispod gušćih panela i 2,8 puta učinkovitije ispod prozirnijih.
Ružičasta boja: modni dodatak ili nužnost?
Zanimljivo je da ružičasta boja nije nužna. Paneli su izvorno bili namijenjeni za arhitektonske svrhe, a u eksperimentu su korišteni jer su bili komercijalno dostupni. Aktivna komponenta, neprozirni kadmijev telurid (CdTe), ugrađena je u obliku traka. Gušći raspored traka znači veću proizvodnju struje, ali i manje svjetlosti za biljke. Istraživanje je otkrilo i da nije posve jasno je li na rast brokule utjecala filtrirana svjetlost, smanjena količina svjetlosti ili efekt staklenika.
Ekonomska računica: isplati li se uopće?
Tijekom razdoblja uzgoja, ružičasti paneli proizveli su oko 224,7 MWh električne energije po hektaru, što je otprilike 100 MWh manje od konvencionalnih panela. Ramesh Rayudu, stručnjak koji nije sudjelovao u studiji, izračunao je da bi taj gubitak zahtijevao urod od dodatnih 1,2 do 3,2 tone brokule po hektaru kako bi se nadoknadio. „Ključno pitanje ostaje donosi li dodatna poljoprivredna vrijednost dovoljno koristi da opravda manju proizvodnju električne energije“, rekao je Rayudu.
Što to znači za našu domovinu?
Dok se naša sela prazne, a mladi odlaze u Irsku i Njemačku, ovakve tehnologije mogle bi biti nada za ostanak na zemlji. Zamislite staklenike koji proizvode struju i hranu istovremeno, bez milosti Bruxellesa i njihovih zelenih agenda. Ovo je put kojim bi trebala krenuti i naša poljoprivreda, ako želimo opstati kao narod. Jer tko kontrolira hranu, kontrolira i sudbinu.