FERMIJEV paradoks muči čovječanstvo desetljećima: ako u svemiru postoje druge civilizacije, zašto šutimo? Znanstvenici koji proučavaju tu misteriju, poznatu kao 'Velika tišina', sada nude odgovor koji nas sve dotiče, piše Science Alert.
Celia Blanco, autorica novog istraživanja, kaže da je prvo objašnjenje da je inteligencija rijetkost. Drugo, kojim se bavila s kolegama, jest da tehnološke civilizacije kratko traju. Razlozi? Ekološki kolaps, sukobi, sistemske nestabilnosti. Zvuči poznato, zar ne?
Što nam model budućnosti Zemlje govori o našoj sudbini?
Tim koji vodi Blanco stvorio je model koji simulira deset scenarija naše tehnološke budućnosti u idućih 1.000 godina. Scenariji se razlikuju po načinu upravljanja, resursima i otpornosti. Od stabilnog 'Zlatnog doba' do društava pod golemim pritiskom.
Znanstvenici opisuju 'Zlatno doba' kao stabilno, ravnopravno društvo s obiljem resursa. 'Izvan Edena' prikazuje sklad ljudi i strojeva s prirodom. 'Urobor' je hijerarhijska civilizacija koja se širi, propada i ponovno raste, a ti ciklusi jačaju kulturu. 'Život od zemlje' opisuje kulturu s malim utjecajem na okoliš, ali s čestim padovima. Ukupno je navedeno deset primjera.
Koliko su naše civilizacije otporne na kolaps?
Istraživači su proveli 200 simulacija za svaki scenarij. Civilizacije su se razvijale dok ne bi potrošile resurse ili ih pogodio egzistencijalni rizik. Oporavak je ovisio o sačuvanoj tehnologiji i brzini obnove.
Udio vremena u kojem civilizacija ostaje tehnološki aktivna nazivaju 'radnim ciklusom'. Rezultati su poražavajući: sedam od deset scenarija propalo je u svakom pokušaju. 'Život od zemlje' imao je radni ciklus od samo 38 posto. 'Urobor' je zadržao 87 posto. Dva scenarija, 'Zlatno doba' i 'Izvan Edena', nikada nisu doživjela kolaps.
Razvoj tehnološke civilizacije ne mora biti jednosmjeran put. Može se sastojati od isprekidanih faza aktivnosti i zastoja.
Kako Drakeova jednadžba dobiva novi pogled?
Istraživači su uveli pojam 'trajanje učinkovite detekcije' i prilagodili poznatu Drakeovu jednadžbu. Ona služi za procjenu broja civilizacija u Mliječnoj stazi koje možemo otkriti. Ako civilizacija provodi samo 40 posto vremena proizvodeći detektabilnu tehnologiju, njezin 'prozor' za otkrivanje znatno je manji.
Ako su dvije civilizacije isprekidano aktivne, vjerojatnost da se njihova aktivna razdoblja poklope postaje vrlo mala. To nudi novi način razmišljanja o Fermijevom paradoksu i očitom nedostatku izvanzemaljskih signala.
Koje pouke naš narod može izvući iz ovih simulacija?
Model nudi i praktičnu lekciju za Zemlju. Dva parametra imaju najveći utjecaj: brzina trošenja resursa i količina resursa koju mogu obnoviti nakon kolapsa. Male promjene oko određenih pragova mogu izazvati velike promjene u dugoročnoj otpornosti.
To upućuje na konkretne poteze: smanjenje potrošnje, očuvanje znanja i infrastrukture te olakšavanje obnove budućim generacijama. Autori predlažu decentraliziranu infrastrukturu i 'setove za oporavak' nakon apokalipse. To bi bila spremišta ključnih znanja o poljoprivredi, medicini, energiji i komunikacijama. Kao primjer navode Svjetski trezor sjemena na Svalbardu.
Koja su ograničenja ove studije?
Uz ovu ideju dolazi i upozorenje. Simulacije se temelje na scenarijima za Zemlju i koriste pojednostavljene pretpostavke, poput linearnog tehnološkog rasta. Sve se temelji na ljudskoj organizaciji, a izvanzemaljska civilizacija mogla bi se organizirati potpuno drugačije, poput pčelinje košnice.
Ovo je rad u fazi predobjave, što znači da još nije prošao stručnu recenziju. Ništa od ovoga nije predviđanje da će čovječanstvo propasti, niti dokaz da izvanzemaljci postoje. Riječ je o promišljenom misaonom eksperimentu koji pokušava odgovoriti na veliko pitanje.
Takav pristup nudi moguće objašnjenje zašto još nismo stupili u kontakt s izvanzemaljcima. Istraživanje je objavljeno na platformi arXiv.
Dok Bruxelles kroji našu sudbinu i dok nam nameću tuđe vrijednosti, ove simulacije pokazuju da su resursi i zajedništvo ključ opstanka. Naša tradicija, obitelj i vjera nisu samo baština, nego i naša najveća snaga u vremenima koja dolaze. Hrvatski narod je preživio stoljeća okupacija i nametanja. Preživjet ćemo i ovo.