Dok Bruxelles i dalje sanja o globalnom tržištu bez granica, hrvatski potrošači suočeni su s novom prijetnjom sa Zapada. Cherry rajčice sa Sicilije, zaražene salmonelom, završile su i na našim policama. Više od stotinu slučajeva zaraze u Italiji, a mi opet gledamo kako netko drugi odlučuje o tome što ćemo staviti na svoj tanjur.
Kako su sporne rajčice dospjele u Hrvatsku?
Državni inspektorat i Sanitarna inspekcija proveli su nadzor nakon uzbune iz Italije. Iako distribucija nije išla izravno u Hrvatsku, nekoliko ugostiteljskih objekata iz Istre i Primorja nabavilo je sporne rajčice u poslovnici METRO u Trstu. Srećom, ti su objekti trenutačno zatvoreni jer su radili sezonski, no pitanje ostaje: koliko smo zapravo sigurni?
Iz hrvatske podružnice METRO-a poručuju da se zaražene rajčice nisu prodavale u njihovim centrima u Hrvatskoj. No, je li to dovoljno za smirenje?
Što je izvor zaraze i koliko je opasna?
Bakterije su pronađene u vodi za navodnjavanje na Siciliji. Dr. sc. Zdenko Mlinar iz Odjela za sanitarnu mikrobiologiju upozorava na masovni način uzgoja životinja koji dovodi do onečišćenja tla i podzemnih voda. Patogeni iz životinjskog izmeta lako dospiju do izvora vode koji se koriste za navodnjavanje polja.
„U manjim slučajevima može doći do razvoja teže kliničke slike od ulaska bakterije u krvotok pa svih komplikacija koje dolaze s tim”, objašnjava Mlinar.
Simptomi zaraze salmonelom pojavljuju se 12 do 36 sati nakon konzumacije kontaminirane hrane. Za djecu, starije i oslabljene, to može biti ozbiljna prijetnja.
Zašto se i dalje oslanjamo na uvoznu hranu?
Do prvog srpnja iz Italije smo uvezli gotovo 748 tona rajčica, vrijednih više od dva milijuna eura. Opet se oslanjamo na tuđe poljoprivrednike dok naši domaći proizvođači čekaju bolja vremena. Građani su sve svjesniji rizika, a povjerenje u industrijsku hranu opada.
„Ako znam što jedem, osjećam se ugodnije i sigurnije. Ne volim tvorničku hranu koja nema svoj identitet”, kaže Ljiljana iz Zagreba.
Dariju iz Gornjeg Prilišća važno je da je hrana domaća i ekološki uzgojena. Smatra da je kvaliteta hrane znatno pala i da bi kontrole trebale biti strože.
Hoće li netko odgovarati?
Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača upozorava na nepravdu: „Ako se netko otruje i završi sa zdravstvenim tegobama, trebao bi dobiti naknadu štete zato što se otrovao, a to nitko ne dobije.”
Slovenski savez potrošača već je testirao domaće i uvozne rajčice, a hrvatska udruga za zaštitu potrošača uputit će zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za financiranje sličnog istraživanja. No, hoće li se išta promijeniti?
Je li Hrvatska sigurna od salmonele?
Sanitarna inspekcija nije zaprimila prijave o trovanjima povezanima s ugostiteljskim objektima koji su naručili sporne rajčice. Ni Zavod za javno zdravstvo ne bilježi slučajeve zaraze povezane s rajčicama iz Italije. Za sada, srećom, nemamo žrtava.
Ali jedno je sigurno: dok god uvozimo hranu iz zemalja koje ne dijele naše standarde i vrijednosti, riskiramo svoje zdravlje. Vrijeme je da se okrenemo vlastitim poljima, vlastitim seljacima i vlastitoj zemlji. Samo tako znamo što jedemo.
Autor: Ivo Pogorelić