Dok Bruxelles sanja o novim uredbama i zelenoj tranziciji, smrt hara jugoistokom Europe. Virus Zapadnog Nila, taj tihi ubojica kojeg prenose komarci, već je pokosio pet života u Sjevernoj Makedoniji, a Grčka bilježi 13 mrtvih od početka godine. Brojke rastu iz dana u dan, a klinike se pune.
Makedonija na rubu: svaki dan netko završi u bolnici
U Sjevernoj Makedoniji potvrđena su najmanje 43 slučaja zaraze, a većina je otkrivena u posljednja tri tjedna. Ravnatelj Klinike za infektivne bolesti Fadil Cana ne skriva ozbiljnost situacije: „Gotovo svaki dan netko završi u bolnici, a na klinici se trenutačno nalazi oko 20 do 21 pacijent.”
Zdravstvene vlasti proglasile su epidemiju u nekoliko općina u Skoplju i okolici. Ministar zdravstva Azir Aliu pozvao je građane na oprez, uključujući pražnjenje kućnih bazena i prijavu uginulih ptica koje mogu biti nositelji virusa. Iz zraka i sa zemlje provodi se opsežno zaprašivanje, osobito oko kanala za navodnjavanje.
Grčka krvari: 13 mrtvih, stotine zaraženih
Južna Europa vodi tešku bitku. U Grčkoj je od početka godine preminulo 13 ljudi, a stotine su zaražene. Pogođeni su i dijelovi Srbije, gdje nadzor komaraca, za razliku od Hrvatske, nije uspostavljen na odgovarajućoj razini.
„Imate epidemiju u Makedoniji, imate jednu veliku epidemiju u Grčkoj, naravno i južna Srbija i dio Srbije, morate znati da nadzor komaraca u tim državama nije uspostavljen ovako kao kod nas. Ja mislim da ovo što mi radimo je zaista jedan vrhunski način kontroliranja”, istaknula je Dubravka Vuković, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, u razgovoru za Dnevnik HRT-a.
Hrvatska se drži: zasad ni jedan slučaj
Dok naši južni susjedi broje mrtve, Hrvatska za sada odolijeva. Ove godine nije evidentiran nijedan slučaj groznice Zapadnog Nila, a prošle godine zabilježen je samo jedan. Sustav praćenja komaraca u Hrvatskoj je dobro razvijen i redovito se prati prisutnost potencijalnih prijenosnika bolesti.
Osječani se ove godine ne žale na najezde komaraca. Zbog dugotrajne suše nema poplavnih komaraca, a manje je i onih gradskih. Jedna Osječanka ispričala je da su je tijekom ljetovanja u Istri komarci izgrizli više nego tijekom cijelog mjeseca u Osijeku.
Što je virus Zapadnog Nila i kako se prenosi?
Virus potječe iz Afrike, a glavni domaćini su mu ptice. U njima se virus razmnožava, a migracijom ptica tijekom ljeta može dospjeti i u Europu. Na ljude ga prenose obični i tigrasti komarci ubodom, najčešće nakon što se komarac zarazi hraneći se na zaraženim pticama.
Ne prenosi se uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom. Simptomi se, ako se pojave, najčešće razviju tri do 14 dana nakon uboda. Specifičnog lijeka ni cjepiva za ljude nema, a liječenje je simptomatsko. Teži slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje.
Kada je virus opasan po život?
Kod većine zaraženih simptomi su blagi i mogu nalikovati virozi ili gripi. Oko jedna od pet zaraženih osoba razvije blaži oblik bolesti s povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u tijelu, osipom ili povećanim limfnim čvorovima.
U rijetkim slučajevima, otprilike kod jedne od 150 zaraženih osoba, može se razviti teži neuroinvazivni oblik bolesti poput meningitisa ili encefalitisa, koji može biti opasan po život.
Klimatske promjene šire komarce: što možemo učiniti?
Stručnjaci upozoravaju na rast broja invazivnih vrsta komaraca u Hrvatskoj. Blaže zime i više temperature stvaraju uvjete u kojima vrste poput tigrastog komarca mogu preživjeti i razmnožavati se na područjima na kojima prije nekoliko desetljeća nisu mogle opstati.
Tigrasti komarci mogu se razmnožavati u vrlo malim količinama vode. Dovoljna im je kišnica koja se zadrži u posudama, kantama, tanjurima ispod tegli, spremnicima za zalijevanje ili drugim mjestima na kojima voda stoji.
Najbolja zaštita je izbjegavanje uboda komaraca: korištenje repelenata, nošenje duge odjeće i uklanjanje stajaće vode u kojoj se komarci mogu razmnožavati. Građanima se savjetuje da redovito uklanjaju stajaću vodu iz dvorišta i s balkona kako nesvjesno ne bi stvarali nova legla komaraca.
Dok Europa gleda u drugu stranu, mi moramo biti budni. Naša domovina, naša obitelj, naša budućnost. Čuvajmo se, ali i čuvajmo jedno druge. Jer kao što smo se znali obraniti u najtežim trenucima, znamo se obraniti i od ovog nevidljivog neprijatelja.