Borac slobode koji je postao tiranin: Tragedija Miltona Obotea
U srcu Afrike, na krvavoj zemlji Ugande, pisala se priča o čovjeku koji je krenuo kao heroj neovisnosti, a završio kao diktator koji je posijao sjeme kaosa. Milton Obote, ime koje odzvanja kroz afrička polja kao opomena o tome kako se plemeniti ideali mogu pretvoriti u tiran.
Iz siromašnog sela do vrha moći
Rođen 28. prosinca 1925. godine u selu Akokoro, u srcu Lango plemena, Obote je bio dijete siromašnih farmera. Treći od devet djece, odrastao je u tradiciji predaka, pod okom oca Stanleyja Opeta, lokalnog starješine koji mu je usadio prve nauke o moći i časti.
Mladić je pokazivao izuzetnu inteligenciju, što ga je odvelo kroz protestantske misionarske škole do prestižnog Makerere Collegea u Kampali. Međutim, već 1949. godine, njegova vatrena duša buntovnika dovela ga je u sukob s britanskim vlastima. Izbačen iz studija zbog organiziranja protukolonijalnih skupova, Obote nije odustao. Otišao je u Keniju, gdje je radio kao uredski pomoćnik, ali srce mu je gorjelo za slobodom domovine.
Uspon heroja neovisnosti
Povratak u Ugandu 1957. godine označio je početak Oboteove političke karijere. Osnovao je Uganda People's Congress (UPC), stranku koja je okupljala sjeverne narode u borbi protiv britanske podjele na plemenske regije. Bio je to čovjek s vizijom jedinstvene Ugande, oslobođene od kolonijalnih okova.
9. listopada 1962. godine Uganda je proglasila neovisnost, a Obote je postao prvi premijer. U prvim godinama vladanja, radio je na modernizaciji zemlje, promicao obrazovanje i pokušavao izgraditi federalni sustav koji bi pomirио plemenske razlike. Činio se kao spasitelj naroda.
Put u tamu: Mengo kriza i rađanje tiranina
Međutim, 1966. godine dogodio se preokret koji će zauvijek promijeniti Oboteov lik u očima naroda. Sukob s Buganda kraljevstvom kulminirao je 24. svibnja vojnim napadom na Lubiri palaču u Mengu. Ugandska vojska, pod vodstvom tadašnjeg pukovnika Idija Amina, osvojila je palaču, a kralj Mutesa pobjegao je u egzil.
Ovom "Mengo krizom" Obote je suspendirao ustav, proglasio novi, centralizirani i preuzeo titulu predsjednika. Bio je to čin koji je označio kraj monarhije u Bugandi i početak autoritarnog vladanja.
Socijalistička vizija i represija
Oboteov "Move to the Left" iz 1969. godine bio je radikalni obrat prema socijalizmu. Nacionalizirao je banke, industrije i plantaže, proglašavajući Ugandu "demokratskim socijalizmom". Ove reforme poboljšale su pristup zdravstvu i obrazovanju za siromašne, ali izazvale su bijeg kapitala i sukobe s Crkvom.
Represija je rasla kao kuga. Politički protivnici uhićivani su, a vojska dobivala je sve veću moć. Etničke tenzije između sjevernjaka i južnjaka pogoršavale su se, a Obote je favorizirao svoje Lango pleme, što je izazvalo optužbe za plemensko favoriziranje.
Pad i povratak: Krv i kaos
25. siječnja 1971. godine, dok je Obote bio na putu iz Singapura, Idi Amin je preuzeo vlast u beskrvnom puču. Ironija sudbine: čovjek kojeg je Obote učinio moćnim sada ga je svrgnuo s vlasti.
Obote je pobjegao u Tanzaniju, odakle je organizirao otpor. Aminov teror trajao je do 1979. godine, kada ga je svrgnula ugandsko-tanzanijska invazija.
Oboteov povratak na vlast 1980. godine trebao je biti obnova, ali brzo je postao noćna mora. Optužen za masovne prevare i torture, suočio se s gerilskim ratom pod vodstvom Yowerija Musevenija. Ugandski Bush rat koji je započeo 1981. godine prolio je rijeke krvi, a Oboteova vojska optuživana je za masakre civila.
Kraj u egzilu
U srpnju 1985. godine general Tito Okello svrgnuo ga je u još jednom puču. Obote je otišao u egzil u Zambiju, gdje je proveo dvadeset godina u tišini, pišući memoare.
Milton Obote umro je 10. listopada 2005. godine u Johannesburgu od zatajenja bubrega, u 79. godini života. Iznenađujuće, Museveni je organizirao državnu sahranu u Kampali, gestu pomirenja koja je šokirala mnoge.
Naslijeđe dvosjeklog mača
Oboteovo naslijeđe ostaje kontroverzno. Hvaljen kao otac neovisnosti i panafrikanist koji se borio protiv kolonijalizma, ali osuđen za autoritarizam i etničko nasilje koje je otvorilo vrata Idi Aminu i godinama nestabilnosti.
Ugandani ga pamte kao arhitekta moderne nacije, ali i kao čovjeka čija je vizija socijalizma koštala previše života. Njegova priča služi kao opomena o tome kako se plemeniti ideali mogu pretvoriti u tiranski teror kada se moć stavi iznad naroda.
Milton Obote ostaje jedna od najkompliciranijih figura afričke povijesti 20. stoljeća, čovjek koji je pokazao da put od heroja do tiranina može biti kratak i krvav.