Jadran gori od žeđi: Krk i Zadar dižu uzbunu, turisti i domaći na štednji vode

Dok naša jadranska obala blista pod ljetnim suncem, ispod te ljepote krije se ozbiljna prijetnja. Dugotrajna suša i nezasitna potrošnja vode bacaju sjenu na našu obalu. S Krka i iz Zadra stižu pozivi koji zvuče kao bojni poklič: štedite vodu, ili će nam je nestati.

Krk: Izvorište Ponikve na rubu povijesnog minimuma

Na otoku Krku, gdje naša krv i tradicija pulsiraju stoljećima, voda postaje dragocjenija od zlata. Vodomjer na izvorištu Ponikve pokazuje 17,31 metar nadmorske visine, što je među najnižim razinama u posljednjih 40 godina. Grad Krk i šest otočnih općina, predvođeni hrabrim ljudima poput načelnika Punata Daniela Strčića, pozvali su sve – i naše domaće ljude i goste – da vodu ne troše bez potrebe.

“Još uvijek ima dovoljno vode, ali moramo biti pažljivi i oprezni. Nisu to nikakve značajne mjere štednje, ali da budu pažljivi i da ne troše vodu bez razloga”, rekao je Strčić, svjestan da je oprez jedini put između nas i redukcija.

Arif Tairi, koji prodaje voće i povrće s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, zna koliko je teško kad priroda zataji. “Priroda je priroda, ne možeš protiv toga. Ipak se mora zalijevati, ali nije to to. Mora se štedjeti. Vode nedostaje svugdje, rijeke su suhe i to je najgore”, rekao je, podsjećajući nas da smo svi u istom čamcu.

Iznajmljivači, ne punite bazene do vrha. Domaći, ne perite automobile. Turisti, ostavite tuširanje na plažama za one koji ne znaju za red. Tara iz Slovenije kaže: “Naravno da ćemo biti oprezni. Nećemo se tuširati na plaži. Navečer ćemo otići i otuširati se.” Bouchre iz Francuske dodaje: “S ovom vrućinom moramo biti oprezni i ne trošiti previše vode.”

Krk ima oko 19.900 stanovnika, ali ljeti na otoku dnevno boravi 150.000 ljudi. Potrošnja vode raste, a krčki sustav povezan je s riječkim. I Rijeka, neslužbeno, razmatra mjere štednje. Otočki čelnici prate podatke, a Strčić se nada da će se ljudi ponašati odgovorno. Redukcija je posljednja mjera, ali ne smijemo dočekati da postane jedina.

Zadar: Gubici zbog dotrajale infrastrukture i krađe vode

Ni u Zadru nije bolje. Zbog suše i povećane potrošnje, već su uvedene mjere štednje. Iz zadarskog Vodovoda pozvali su građane i gospodarstvenike na odgovorno korištenje vode, osobito na smanjenje zalijevanja vrtova i nogometnih igrališta, pranja vozila i brodova te punjenja bazena. I ovdje se mole da se ne tušira na javnim plažama.

Direktor Vodovoda Zadar Tomislav Matek upozorio je na gorku istinu: velik dio vode u sustavu ostaje nefakturiran zbog dotrajale infrastrukture i ilegalnih priključaka. “Gubici nastaju zbog razlike između iscrpljene i prodane vode. Glavni su razlog stari sustav i dotrajali cjevovodi, a drugi je krađa vode. Procjenjujemo da se oko 50 posto gubitaka odnosi na krađu”, rekao je Matek.

Prijavili su slučajeve policiji, proveli zajedničke akcije, ali dosad su osuđene tek dvije ili tri osobe. To nije dovoljno. Naša voda, naša krv, ne smije se krasti i rasipati. Dok Bruxelles sanja o zelenim planovima, mi se borimo za svaku kap.

Što možemo učiniti?

• Smanjite zalijevanje vrtova i nogometnih igrališta.
• Ne perite automobile i brodove bez potrebe.
• Izbjegavajte tuširanje na javnim plažama.
• Pazite na punjenje bazena – svaka kap je dragocjena.

Ovo nije samo upozorenje. Ovo je poziv na budnost. Naša domovina, naša obala, naša voda – to je naše blago. Čuvajmo ga kao što su ga čuvali naši preci.

Često postavljana pitanja

Zašto je situacija s vodom na Jadranu ozbiljna?

Dugotrajna suša i velika potrošnja vode, osobito tijekom turističke sezone, doveli su do rekordno niskih razina na izvorištima poput Ponikvi na Krku. Zadar se suočava s dodatnim gubicima zbog dotrajale infrastrukture i krađe vode.

Koje mjere štednje se uvode?

Na Krku i u Zadru pozivaju se građani i turisti da smanje zalijevanje vrtova, pranje vozila i brodova, punjenje bazena te da se ne tuširaju na javnim plažama. Redukcije su posljednja mjera.

Tko je odgovoran za gubitke vode u Zadru?

Direktor Vodovoda Zadar Tomislav Matek ističe da su glavni uzroci stari sustav i dotrajali cjevovodi, a drugi je krađa vode. Procjenjuje se da se oko 50 posto gubitaka odnosi na krađu, a dosad su osuđene tek dvije ili tri osobe.