Pakao u Nepalu: Rijeka je postala grobnica, stotine tijela pluta, a spasioci kopaju kroz pakao
Dok se svijet okreće od užasa, na granici Nepala i Tibeta odvija se bitka protiv vremena i smrti. Broj poginulih u katastrofalnim poplavama popeo se na gotovo tisuću, a gotovo četiri tisuće ljudi, među njima i 592 strana državljana, nestalo je u blatu i bijesnoj vodi. Rijeka Trishuli postala je simbol uništenja, a obitelji stotina zarobljenih radnika u tunelima ispunjenim blatom mole se za čudo.
Spasioci u utrci s vremenom: Eksplozivom do zarobljenih radnika
Obitelji više od 600 radnika, zarobljenih u golemoj mreži tunela uz rijeku Trishuli, ne gube nadu. Spasioci, predvođeni međunarodnim timom kineske i nepalske vojske, uz pomoć stručnjaka iz Indije, Koreje i Australije, probijaju se kroz stijene eksplozivom i upumpavaju zrak u podzemlje. Svaka sekunda je dragocjena, a nada blijedi s prolaskom vremena.
„Voljela bih da ga pronađu. Voljela bih da se vrati kući“, rekla je za BBC Nepali Anushila Bhandari, supruga 33-godišnjeg inženjera Aurusa Bhandarija koji je nestao na gradilištu.
Hidroelektrane: Hramovi energije postali su grobnice
Procjenjuje se da je otprilike svaka sedma nestala osoba radila u hidroelektranama. Nepalski premijer Balendra Shah objavio je da je s tih lokacija spašeno 279 osoba. Sita Pandey, čiji je suprug radio u elektrani kada su stigle poplave, još vjeruje da je živ. „Još uvijek 50 posto vjerujem da je živ jer unutra postoji sustav za kisik“, rekla je za nepalski dnevni list Kantipur.
Klimatske promjene ili kazna neba?
Premijer Shah katastrofu je povezao sa sve većim rizicima koje klimatske promjene donose himalajskoj regiji. „Ovaj događaj pokazuje da se rizici s kojima se suočavamo na području Himalaje povećavaju usporedno s klimatskim promjenama“, napisao je na Facebooku. No, dok Bruxelles i svjetske elite sanjaju o zelenoj tranziciji, ovdje se plaća krvava cijena te iste tranzicije. Hidroelektrane, te nove katedrale modernog doba, postale su zamke smrti.
„Sve je jednostavno nestalo“: Prizor poput površine Mjeseca
Australski inženjer Arnold Dix, koji nepalskim vlastima na daljinu pomaže u potrazi pod zemljom, opisao je razaranje: „Sve je jednostavno nestalo. Izgleda poput površine Mjeseca.“ Spasioci se bore s golemim stijenama, većim od kuća, a katastrofa je toliko izmijenila područje da su gotovo svi tragovi nekadašnjih lokacija tunela nestali. Unatoč svemu, Dix vjeruje da podzemni prostor mogao je pružiti određenu zaštitu zarobljenim radnicima od siline vode.
Četiri posto identificiranih: Tijela se privremeno pokapaju u šumi
Od oko 900 dosad pronađenih tijela identificirano je samo četiri posto. U Chitwanu, nizvodno od mjesta katastrofe, počeli su privremeni ukopi. Rijeke su do tog područja donijele gotovo 300 tijela. Muškarci u bijelim zaštitnim odijelima prevozili su neidentificirana tijela u kamione, dok se područjem širio intenzivan miris raspadanja. Lokalni dužnosnik Ganesh Aryaal objasnio je: „Nemamo dovoljno mjesta u hladnjačama. Morali smo odabrati ovu posljednju mogućnost i privremeno ih pokopati. Situacija nas je potpuno preplavila.“
Cenzura i laži: Istina se guši u blatu
Na Tibetu je, prema kineskim državnim medijima, službeno poginulo 16 osoba, dok se 546 vodi kao nestalo. Snimke poplava u Kini su pod strogom cenzurom. Kineske vlasti izrekle su administrativne kazne osobama koje su na internetu nagađale da je broj žrtava znatno veći od službeno objavljenog. I nepalske vlasti naredile su uklanjanje internetskih sadržaja koje smatraju dezinformacijama. Dok se svijet utapa u lažima, ovdje se ljudi utapaju u blatu. A istina, kao i uvijek, prva strada.
Često postavljana pitanja o poplavama u Nepalu
Koliko je ljudi poginulo u poplavama u Nepalu?
Broj poginulih u katastrofalnim poplavama na granici Nepala i Tibeta porastao je na gotovo tisuću, a vlasti procjenjuju da se 3925 osoba vodi kao nestalo.
Što se dogodilo s radnicima u hidroelektranama?
Obitelji više od 600 radnika vjeruju da su zarobljeni u golemoj mreži tunela ispunjenih blatom uz rijeku Trishuli. Spasioci do njih pokušavaju probiti put eksplozivom te upumpavaju zrak u tunele.
Zašto se tijela privremeno pokapaju u šumi?
Zbog nedostatka mjesta u hladnjačama, vlasti su počele s privremenim ukopima neidentificiranih tijela u šumi izvan grada Chitwan, dok se uzimaju uzorci DNK za naknadnu identifikaciju.