Rat na Bliskom istoku udara po hrvatskim obiteljima!
Dok se naši junaci bore za opstanak na domaćem tlu, strani ratovi nam povećavaju račune za plin i hranu. Hrvatska uvozi čak 80 posto plina, a cijene već skoču do 35 posto!
Izraelski napad na iransko plinsko polje Južni Pars potresao je svjetska tržišta energije kao potres magnitude 8. Ovo golemo nalazište, najveće na svijetu koje Iran dijeli s Katarom, pogođeno je u srce. Prve procjene govore o 12 posto iranske proizvodnje plina izbačene iz pogona.
Naša hrvatska obitelj osjetit će ovaj udar na vlastitoj koži. Cijene plina u Europi već su skočile do 35 posto, a od početka američko-izraelskog napada na Iran rast je čak 60 posto. To nije samo broj na papiru, to je stvarnost koja će ući u svaki hrvatski dom.
Hrvatska na udaru stranih interesa
"Vjerojatno će se odraziti. Vidimo da je situacija prilično ozbiljna", upozorava Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Naša domovina, koja uvozi 80 posto plina, ponovno je taoc tuđih ratova i interesa.
Dok globalne sile igraju svoje igre moći, hrvatski radnici i obitelji plaćaju cijenu. Plin je temelj naše industrije, a njegovo poskupljenje znači lančano poskupljenje umjetnog gnojiva, prijevoza, električne energije i na kraju hrane na našim stolovima.
Vlada reagira, ali hoće li biti dovoljno?
Premijer Andrej Plenković najavio je daljnje mjere za ublažavanje cijena. "Mislim da smo time amortizirali prvi udar, a u ponedjeljak ćemo imati ponovno sjednicu Vlade", rekao je Plenković.
Ekonomist Mladen Vedriš poziva na odlučnost: "Vlada može pojačati regulatornu ulogu, spriječiti nekontrolirani prijenos poskupljenja nafte i plina na cijene proizvoda, spriječiti lov u mutnom."
Skladišta prazna, zima pred vratima
Naše skladište Okoli trenutno je gotovo prazno s popunjenošću od samo 18 posto. Utiskivanje novog plina kreće tek 1. travnja, a izazov će biti jesen koja dolazi. Moramo biti spremni za nadolazeću ogrjevnu sezonu.
"Ako sljedećih nekoliko mjeseci ne bude dobave plina iz Zaljeva, a to je 20 posto potrošnje, onda znate da se to mora odraziti na potražnju", upozorava Pudić.
Ovisnost koja nas košta
Nuklearni fizičar Tonči Tadić analizira: "Izraelski su ciljevi puno dublji: gospodarsko slabljenje Irana, gospodarski kaos koji će onemogućiti bilo kakvo suvislo funkcioniranje države."
Na naš LNG terminal plin dolazi iz afričkih zemalja, SAD-a i Australije, dok su iz Katara unazad četiri godine stigle samo tri isporuke. Ova ovisnost čini nas ranjivima na svaki potres na globalnom tržištu.
Hrvatska mora konačno shvatiti da je energetska neovisnost pitanje nacionalne sigurnosti. Dok se strani interesi sukobljavaju na Bliskom istoku, naše obitelji plaćaju račun za tuđe ratove.