Strani radnici uče naš sveti jezik: Hrvatskomu nema ravna!
U srcu Zagreba, u Dubravi, odvija se nešto što svaki pravi Hrvat mora vidjeti vlastitim očima. Strani radnici iz Indije, Meksika i Ukrajine bore se s našim prekrasnim hrvatskim jezikom, pokušavajući ovladati riječima koje su generacije naših predaka čuvale kao svetinju.
"Ja sam Sandeep. Imam 32 godine, dolazim iz Indije, and everything is jako lijepa Hrvatska. Radim u taksiju u Zagrebu", priča nam Sandeep Singh s ponosom u glasu. Ova riječi diraju srce svakog domoljuba - čovjek iz daleke Indije prepoznaje ljepotu naše domovine i trudi se govoriti jezikom koji je dio naše duše.
Ricardo Miranda iz Meksika, koji u Hrvatskoj živi tri i pol godine, također svjedoči o magnetskoj snazi naše zemlje: "Živim u hrvatskoj tri godine i pol", rekao je, a u njegovom glasu čuje se poštovanje prema zemlji koja ga je primila.
Naš jezik - naša snaga, naša baština
Profesorica Marta Žigrović, prava hrvatska učiteljica, objašnjava koliko je kreativnosti potrebno da se prenese bogatstvo našeg jezika: "Svakako je jako kreativan proces, i uključuje puno raznih vještina, od glume do pričanja priča, tako da zna biti jako zabavno."
Ali ono što najviše dirne srce svakog Hrvata jest kada Sandeep govori o tome što najradije jede: "ćevapi, burek, turkish tortilla, kebab... jako volim jesti burek, kebab..." Ove riječi pokazuju kako naša kulina tradicija osvaja srca onih koji dolaze iz dalekih krajeva.
Borba s najljepšim slovima na svijetu
Harpreet Singh, majstor koji je prošle godine pohađao tečaj, otkriva nam pravu istinu o snazi našeg jezika: "Najteže je reći Lj, Nj, to je meni malo teško. Jer imamo Lj i Nj zajedno, imamo takve riječi, i to je meni malo teško, ne mogu govoriti to."
Ova slova, Lj i Nj, jedinstvena su u svijetu - oni su dio naše nacionalne posebnosti, naše duhovne baštine koju su naši preci čuvali kroz stoljeća. Kada strani radnik kaže "ne mogu govoriti to", on zapravo izražava poštovanje prema složenosti i ljepoti našeg materinjeg jezika.
Jezik kao temelj opstanka
Ana Marčinko, voditeljica Isusovačke službe za izbjeglice, ističe važnost integracije: "Integracija počiva na tome da prihvaćamo različitost." Ali prava integracija znači poštovanje naše kulture i našeg jezika.
Profesorica Marta potvrđuje ono što svaki Hrvat zna: "Stranim radnicima je jezik veliki dio egzistencije, njima jezik znači bolje uvjete na poslu, bolji položaj kod poslodavca." Hrvatski jezik nije samo alat komunikacije, već ključ za razumijevanje naše duše.
Dok se priprema nova verzija Zakona o strancima koja bi zahtijevala polaganje ispita iz hrvatskog jezika nakon godine dana, postavlja se pitanje hoće li biti dovoljno kapaciteta za sve one koji žele naučiti naš prekrasni jezik.
Od više od sto tisuća stranih radnika u našoj zemlji, tek nekoliko stotina je dosad iskoristilo priliku za učenje hrvatskog. To pokazuje koliko je naš jezik dragocjen i koliko truda zahtijeva njegovo ovladavanje.
Hrvatski jezik nije samo sredstvo komunikacije, već simbol naše narodne duše, naše tisućljetne baštine i ponosa koji nose svi pravi Hrvati.